Bugarska je članica EU od 2007. i ušla je u evrozonu 1. januara 2026. Srbija je kandidat za EU bez čvrstog datuma pristupanja. Najveća razlika između dve zemlje za imućnog kupca jeste status članstva: bugarska boravišna karta donosi vam slobodu kretanja unutar Šengena, srpska ne. Sve ostalo proizlazi iz toga. Bugarska takođe ima najnižu osnovnu stopu poreza na dohodak u EU, ravnih 10 odsto, naspram srpskog progresivnog sistema koji u najvišem razredu na dohodak od rada dostiže 25 odsto. Na papiru to snažno ide u korist Bugarske. U praksi je efektivna poreska razlika za većinu imućnih rezidenata manja nego što izgleda, a drugi činioci za određene profile vraćaju odluku ka Srbiji.
| Srbija | Bugarska | |
|---|---|---|
| Status u EU i Šengenu | Kandidat od 2012. Van EU i Šengena. Boravišna dozvola donosi boravak samo u Srbiji. | Članica EU od 2007. Članica Šengena od 1. januara 2025 (puna integracija). Bugarska boravišna karta dozvoljava boravak 90/180 u Šengenu. |
| Valuta | Dinar (RSD), upravljani plivajući kurs prema evru. Oko 117 do 118 za evro od 2023. | Evro, od 1. januara 2026. Ranije lev, vezan za evro po kursu 1,95583 od 1999. |
| Porez na dohodak građana | Progresivan: 10 odsto na rad do praga, pa 20 i 25 odsto u najvišem razredu. Prihod od izdavanja ravnih 20 odsto na 75 odsto bruto iznosa. Kapitalna dobit ravnih 15 odsto. | 10 odsto ravno na sav dohodak građana, uključujući rad, izdavanje i kapitalnu dobit. Jedna od najnižih stopa u EU. |
| Porez na dobit preduzeća | 15 odsto na dobit preduzeća. | 10 odsto na dobit preduzeća. Zajedno sa stopom za fizička lica, najniže ukupno opterećenje u EU. |
| Porez na prenos nekretnine | 2,5 odsto kod nekretnina iz prometa, plaća kupac. Novogradnja od investitora: PDV od 10 odsto. | 2 do 3 odsto lokalnog poreza na prenos, razlikuje se po opštini. Novogradnja sa PDV: 20 odsto. |
| Godišnji porez na imovinu | 0,1 do 0,4 odsto procenjene vrednosti iz katastra. Klizna skala do praga od otprilike 196.000 evra. | 0,01 do 0,45 odsto na poresku procenjenu vrednost, određuje svaka opština. Centralne sofijske stope oko 0,18 odsto. |
| Prosečna cena stana po m2, prestonica | Beograd: 2.600 evra po m2 za ceo grad. Prestižni Vračar 4.500 do 7.200. | Sofija: 1.700 do 2.400 evra po m2 za ceo grad. Prestižni Lozenec, Doctor's Garden 2.800 do 4.200. |
| Rok do stalnog nastanjenja | Tri godine privremenog boravka, pa zahtev. | Pet godina neprekidnog boravka na dugoročnoj vizi tipa D. Ulagačka ruta preko državnih obveznica od 1 milion BGN (oko 511.000 evra) dostupna posle godinu dana. |
| Rok do državljanstva | Šest godina od prvog dolaska u standardnim slučajevima (tri privremenog plus tri stalnog nastanjenja). | Pet godina stalnog boravka (dakle 10 godina ukupno od prvog dolaska). Ubrzano ulagačko državljanstvo zatvoreno je 2022. |
| Direktni letovi iz Londona | Beograd: 12 do 15 dnevno. Air Serbia, Wizz Air, Ryanair. 2 sata 45 minuta. | Sofija: 10 do 14 dnevno. Wizz Air, Ryanair, British Airways. 3 sata 10 minuta. |
| Međunarodne škole | Beograd: BISB, Chartwell, ISB, Anglo-American, Brook Hill. 12.000 do 28.000 evra godišnje. | Sofija: Anglo-American School Sofia, British School Sofia, Zlatarski. 12.500 do 22.000 evra godišnje. |
| Pregled specijaliste | 40 do 80 evra u Bel Medic, MediGroup, Euromedik. | 50 do 100 evra u Acibadem, Tokuda, Hill Clinic u Sofiji. |
| Indeks troškova života u odnosu na London | Beograd 35 do 40 odsto Londona kod uporedivog porodičnog načina života. | Sofija 33 do 38 odsto Londona kod uporedivog porodičnog načina života. Neznatno jeftinija od Beograda na kiriji, slična na obrocima i uslugama. |
| Bankarstvo za državljane van EU | Standardno. UniCredit, Raiffeisen, OTP primaju nerezidente sa KYC dokumentima za dve do četiri nedelje. | Strože posle Šengena. UniCredit Bulbank, DSK, Postbank traže bugarski poreski broj i dokaz o vezi sa boravkom za nerezidente. |
| Stanovništvo i ekonomija | 6,6 miliona. BDP po stanovniku 11.500 evra (2025). | 6,8 miliona. BDP po stanovniku 16.200 evra (2025). Sredstva EU dodaju vidljivu infrastrukturu. |
Pitanje poreza
Bugarski ravni porez od 10 odsto je naslov koji privlači većinu imućnih kupaca. Srpska efektivna stopa na tipičnu mešavinu prihoda imućnog rezidenta nalazi se između 15 i 22 odsto. Na prihod od izdavanja, Bugarska oporezuje 10 odsto bruto iznosa, Srbija oporezuje 20 odsto na 75 odsto bruto iznosa, što daje 15 odsto efektivno na srpski prihod od izdavanja. Na kapitalnu dobit, Bugarska je 10 odsto ravno, Srbija je 15 odsto uz oslobođenje posle 10 godina kod nekretnina. Ako primate platu, vodite bugarsku firmu ili dobijate prihod od dividendi, Bugarska vam štedi pravi novac. Kombinacija od 10 odsto poreza na dobit i 5 odsto poreza po odbitku na dividende najniža je u EU. Za preduzetnika je to ozbiljna prednost. Srpskih 15 odsto poreza na dobit plus 15 odsto na dividendu konkurentno je u regionu, ali ne može da se meri sa Bugarskom. Za pasivne imućne rezidente koji žive od uloženog kapitala i izvlače prihod preko investicionih računa, razlika je manja. Kapitalna dobit na hartije od vrednosti koje kotiraju, držane u bugarskom ili EU regulisanom posredovanju, oslobođena je poreza po bugarskim pravilima. Srbija je oporezuje sa 15 odsto. To je najveća pojedinačna razlika za profil očuvanja bogatstva.
Pristup EU i šengenska karta
Bugarska je ušla u Šengen 1. januara 2025. za kopnene i morske granice, dovršivši punu integraciju iste godine. Bugarska boravišna karta sada dozvoljava boravak od 90 dana širom Šengena u svakom pokretnom periodu od 180 dana, po istom osnovu kao španska, nemačka ili grčka boravišna karta. Srpska boravišna dozvola donosi vam boravak u Srbiji i bezvizni pristup Zapadnom Balkanu. Ne otvara Šengen. Imaoci srpskog pasoša imaju bezvizni pristup Šengenu 90/180 kao turisti, ali srpske boravišne karte u rukama stranog državljanina ne donose ništa za kretanje unutar Šengena. Za kupca čiji život uključuje redovno kretanje između zapadne Evrope i Balkana, ovo je bitno. Bugarska boravišna karta uz dugoročnu vizu izdatu u Bugarskoj omogućava vam da provedete duže vreme u Španiji, Francuskoj ili Nemačkoj bez posebnih viza. Sa srpskom kartom i pasošem van EU, ograničeni ste na vizna pravila svoje matične zemlje za Šengen.
Tržište nekretnina i cene
Sofija je uglavnom uporediva sa Beogradom po cenama i u proseku ide 5 do 15 odsto jeftinije. Gornji segment Sofije (Lozenec, Doctor's Garden, Boyana) ide do oko 4.200 evra po m2 za prvoklasne stanove. Beogradski Vračar, Senjak i prestižni fond Beograda na vodi guraju 5.000 do 7.200. Dakle Beograd zapravo ima skuplji prestižni segment iako je Srbija van EU. Bugarska obala (Varna, Burgas, Sozopol) je tržište za sebe i od 2005. je omiljeno odredište britanskih i ruskih kupaca. Cene su dostigle vrh 2008, srušile se 40 odsto do 2014, i polako se oporavljaju. Pristojni dvosobni stanovi blizu mora trguju se po 1.200 do 1.800 evra po m2. Srbija nema priobalni pandan. Bugarska seoska nekretnina je zaista jeftina: seoske kuće na nekoliko hiljada kvadratnih metara za 15.000 do 50.000 evra. I Srbija ima seoske nekretnine, ali sa višim ulaznim cenama i strožim pravilima za strance kod poljoprivrednog zemljišta.
Način života i jezik
Obe prestonice su punokrvni evropski gradovi sa sličnim brojem stanovnika (Sofija 1,2 miliona, Beograd 1,7 miliona). Sofija ima vidljiviju infrastrukturu finansiranu iz EU (metro, terminal aerodroma, obilaznicu) i očigledniji strani poslovni prisustvo. Beograd ima dublju kulturu kafića i restorana, razvijeniji noćni život i osetno otvoreniji osećaj. Okruženje na engleskom jeziku nešto je bolje u Sofiji među mlađom radnom populacijom, nešto slabije van toga. Oba grada imaju ustaljene zajednice stranaca. Sofijska zajednica stranaca više naginje ka američkim tehnološkim firmama i institucijama EU; beogradska naginje ka imućnim rezidentima iz Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela i ka skorašnjim ruskim radnicima na daljinu. Bugarska ćirilica je istovetna srpskoj ćirilici. Jezici dele 50 do 60 odsto osnovnog rečnika. Govornik srpskog čita bugarski jelovnik bez napora; govorni bugarski je teži. Nijedan jezik nije neophodan u prestonici, ali su oba korisna u svakodnevnom životu.
Zdravstvo i škole
Obe zemlje imaju dvostepeni zdravstveni sistem: javno osiguranje uz privatne klinike za strane rezidente. Bugarske privatne klinike (Acibadem Sofia, Tokuda, Hill Clinic) su odlične. Srpski pandani (Bel Medic, MediGroup, Euromedik) izjednačeni su sa njima u većini specijalnosti. Troškovi su slični u rasponu od 10 do 15 odsto. Međunarodne škole su na sličnom cenovnom nivou. Sofijska Anglo-American School (12.500 do 22.000 evra) i British School Sofia su dobro ustaljene. Beogradske škole po IB programu idu 12.000 do 28.000 evra. Gornji segment Sofije nešto je jeftiniji od beogradskog (BISB, ISB na 24.000 do 28.000). Za porodicu sa dvoje dece u međunarodnoj školi, godišnja ušteda u Sofiji je oko 4.000 do 6.000 evra.
Naš stav
Bugarska pobeđuje za kupca kome treba kretanje unutar Šengena, koji vodi firmu koja ima koristi od niskog poreza na dobit, ili koji ulaže preko posredničkih računa gde je bitna stopa kapitalne dobiti od 10 odsto. Članstvo u evrozoni od 1. januara 2026. uklanja valutni rizik na deo neto imovine. Za preduzetnika ili profil očuvanja bogatstva, Bugarska je poreski efikasnija i više integrisana u EU od dve zemlje. Srbija pobeđuje za kupca koji želi brži put do stalnog nastanjenja (tri godine naspram pet), dublji gradski život u Beogradu i otvorenije političko i kulturno okruženje. U prestonici je zanimljivije živeti. Dubina ponude međunarodnih škola je veća. Put do državljanstva je šest godina umesto deset. Ako ne vodite firmu i ne treba vam kretanje unutar Šengena, Srbija je bolji izbor za način života. Za kupca koji optimizuje poresku efikasnost na velikom aktivnom prihodu, Bugarska je pravi izbor i tu nema dileme. Za kupca koji optimizuje način života, karakter grada i brži boravak, Srbija pobeđuje. Čest obrazac među našim klijentima: bugarska poreska rezidentnost za prihod, srpska nekretnina za dom.